Da li su naši biometrijski podaci zaista bezbedni?

Novi Sistem ulaska i izlaska (EES), koji je počeo da se primenjuje 12. oktobra u potpunosti će zaživeti do 10. aprila 2026. Prilikom prvog prelaska granice putnicima će biti uzeti lični podaci, otisci prstiju i fotografija lica. Zvanično, cilj je veća efikasnost i bezbednost. Nezvanično, postavlja se pitanje, da li Evropa uvodi red ili stvara najveću bazu biometrijskih podataka u istoriji?

Vreme Čitanja: 2 min

podaci-eu-granica-4562-fi

Izvor: EU u Srbiji/ Screenshot

Digitalna kontrola granica i biometrijski podaci

EES je zamišljen kao automatizovani sistem koji zamenjuje staro pečatiranje pasoša. Svaki putnik bez državljanstva EU biće registrovan elektronski — sa tačnim vremenom ulaska, izlaska, mestom prelaska i biometrijskim zapisom. Sistem će automatski pratiti da li je neko prekoračio dozvoljeni boravak od 90 dana u okviru 180 dana i obezbediti graničnim službama uvid u istoriju putovanja.

Zvaničnici u Briselu navode da je cilj ovog sistema da poveća bezbednost granica i ubrza procedure, posebno na mestima sa velikim brojem putnika. Međutim, uz efikasnost dolazi i novi sloj kontrole: građani će od sada pri svakom prelasku granice biti biometrijski identifikovani. Za mnoge, to je korak ka potpunoj digitalizaciji granica, ali i otvaranje pitanja privatnosti.

podaci-eu-4562-ps1

Pitanje poverenja

Biometrijski podaci, poput otisaka prstiju ili lica, spadaju u najosetljivije informacije koje pojedinac može da podeli. Za razliku od lozinki, oni se ne mogu promeniti. Ako jednom dospeju u pogrešne ruke šteta je trajna. Evropska komisija ističe da će EES funkcionisati u skladu sa Uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i da će pristup imati isključivo nadležne institucije zemalja članica. Međutim, stručnjaci za digitalnu bezbednost upozoravaju da centralizovani sistemi uvek predstavljaju rizik.

Rizik centralizacije

Evropske institucije uveravaju javnost da će svi biometrijski podaci biti šifrovani i čuvani ograničeno vreme, tri godine od poslednjeg ulaska u EU, ili pet ako dođe do administrativnog postupka. Ali mnoge organizacije za zaštitu privatnosti podsećaju da je bezbednosna infrastruktura EU već bila kompromitovana u nekoliko navrata, uključujući i slučajeve curenja podataka iz policijskih mreža i baze Frontex-a.

Takođe, postavlja se pitanje ko sve može da zatraži pristup podacima. Osim graničnih službi, mogućnost korišćenja informacija imaju i policijske i obaveštajne agencije država članica, što otvara prostor za zloupotrebu i praćenje bez jasne kontrole.
U kombinaciji sa sistemima poput ETIAS-a, koji će zahtevati dodatnu registraciju putnika iz trećih zemalja, Evropa postepeno stvara jedinstveni digitalni dosije putnika.

Između sigurnosti i slobode

Evropski zvaničnici brane novi sistem argumentom da je biometrijska kontrola “samo korak u modernizaciji“, dok građani, kažu, ne treba da strahuju jer su njihovi podaci bezbedni, a procedura brža nego ikada. Ipak, svaka modernizacija granica nosi i cenu, odustajanje od anonimnosti.

Sistemi poput EES-a mogu učiniti putovanja bezbednijim, ali istovremeno i transparentnijim do mere da svaki prelazak granice postaje unos u digitalni dosije.

Prijavi se na WebMind NJUZLETER, čeka te izbor konkretnih priča i uvida.

Profesor književnosti zagubljen u odajama ekonomskog, tech i IT novinarstva.

Prijavi se na novosti.